Zašto je nastala Inicijativa "Oslobodimo donacije hrane PDV-a"?
03.06.2019
Kako je započela borba za organiziranim sustavom doniranja hrane u Republici Hrvatskoj pročitajte u nastavku...
Zašto je i kako nastala Inicijativa za oslobađanjem PDVa na doniranu hranu?
Mladena Tadej je u rujnu 2011. godine počela volontirati u Socijalnoj samoposluzi Kruh sv. Elizabete, na poziv Siniše Pucića da ideji rada s onima kojima je pomoć potrebna, podjelom onog najosnovnijega, hrane, pokuša dati organizacijski oblik. Nažalost, vrlo brzo se pokazalo da je prikupiti mjesečno osnovne namirnice – mlijeko, šećer, brašno, paštu, rižu, ulje, pasatu za 800 tinjak obitelji iznimno složeno te su se svi volonterski kapaciteti usmjerili na prikupljanje hrane, dok su se razgovori s korisnicima sveli na procjenu prava na primanje hrane, ohrabrenje i pokoji savjet.
Razmišljanje ju je odvelo do robe pred istekom trajanja za koju joj nije bilo jasno zašto je proizvođači i trgovci ne žele donirati potrebitima, već je uništavaju. Odgovor je bio u PDV-u – jeftinije je bilo uništiti robu nego je donirati jer na nju tada plaćaju PDV kao da su je prodali.
U veljači 2015. godine, Mladena Tadej i predsjednik udruge CeKaDe su pokrenuli Inicijativu «Oslobodimo donirane hrane PDV-a». Inicijativa je u studenom 2015. godine uspjela dovesti do izmjene dvaju pravilnika (Pravilnik o doniranju hrane Ministarstva poljoprivrede i Izmjenu i dopunu Pravilnika o PDV-u Ministarstva financija, NN 119/2015 i 130/2015) kojom je doniranje hrane u Hrvatskoj oslobođeno PDV-a.
Mladena Tadej je 2015.god. za Novi list izjavila: "Oslobođenje doniranja hrane od PDV-a samo je stepenica u razvoju organiziranog sustav doniranja hrane u Hrvatskoj koji bi omogućio jednaku raspodjelu doniranih dobara svim posrednicima sukladno potrebama na terenu i prevenirao povezivanje donatora i posrednika pa principu ekskuziviteta u doniranju. Naime, kontekst iznimnog siromaštva koje prati određene krajeve zemlje zbog loše povezanosti i slabe pokrivenosti trgovačkim centrima i dalje će do osnivanja centranog posredničkog tijela biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na druge dijelove zemlje. Zahvalila bih se posebno Nenadu Vretenaru, docentu na Ekonomskom fakultetu Rijeci uz čiju smo pomoć uspjeli vizualno prikazati moguće varijante sustave doniranja hrane s kojima se određena problematika može prevenirati te smo ih u fazi osmišljavanja sustava doniranja u Hrvatskoj predstavili donositeljima odluka. Rezultat toga dugoročno je uspostava centralnog posredničkog tijela i informacijskog sustava koji će organizirati sustav doniranja hrane prateći dostupnost donacija i potreba na terenu, što će onemogućavati malverzacije te ćemo prvi puta u povijesti RH imati podatke o doniranju, u ovom slučaju hrane.
Biti djelom Inicijative »Oslobodimo doniranje hrane PDV-a« vratilo mi je vjeru u bolja vremena u Hrvatskoj, a ljudi koji su se uključili i iz čistog altruizma trošili svoje sate i dane da omoguće ljudima hranu podsjetili su me da smo mi država i da je promjena u nama, ne u foteljama – ističe Mladena Tadej."
Od početka provedbe projekta i uspostave Inicijative «Oslobodimo doniranje hrane PDV-a», kao i Platforme «Mreža hrane», otvoreno je 8 novih socijalnih samoposluga, otvoreno je 3 društvena poduzeća «Food outlet» koji prodaju hranu pred istekom roka trajanja po vrlo sniženim cijenama, počela se razvijati aplikacija udruga Portal dobrote kojom se želi olakšati doniranje hrane. Također, u nedavno doneseni Plan gospodarenja otpadom Vlade Republike Hrvatske unesene su ključne odredbe i zahtjevi udruge za rješavanje problema doniranja hrane putem stalnoga praćenja procesa, uspostave centralnog posredničkog tijela te rokova za smanjenje bacanja hrane.
Nedugo nakon ponošenja zahtjeva Vladi RH osnovana je Platforma organizacija pod nazivom „Mreža hrane“ koja je okupila 10 organizacija civilnog društva i Inicijativu „Oslobodimo donacije hrane PDV-a“. Platforma je zajedničkim radom osmislila projektni prijedlog koji je dobio financiranje Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Koordinator „Mreže hrane“ je bila, i još je, Udruga CeKaDe. Kako se Udruga počela intenzivno i profesionalno baviti aktivnostima vezanima uz doniranje hrane, tako je odlučila osnovati i poseban program Udruge pod nazivom „Mreža hrane“ pod kojim se nalaze i zajedničke aktivnosti članica Platforme, ali i aktivnosti koje Udruga provodi samostalno. Dakle, sve aktivnosti koje nastaju u vezi s doniranjem hrane (bilo zajednički ili samostalno), nastaju pod brendom „Mreža hrane“.
Neki od događaja koje smo organizirali sami ili u partnerstvu, a koji su bili značajni i veoma medijski popraćeni:
1. U lipnju 2015.godine u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom Inicijativa je u Zagrebu organizirala okrugli stol “Europski modeli doniranja hrane – iskustva i perspektive za Hrvatsku” sa relevantnim dionicima iz Hrvatske (pomoćnica tadašnjeg ministra poljoprivrede, gđa. Snježana Španjol, predstavnici Ministarstva socijalne politike i mladih, predstavnici socijalnih samoposluga i humanitarnih organizacija te donatori iz prehrambene industrije i predstavnici trgovaca) ali i relevantnim dionicima iz svijeta – gospodin Yves Somville, predstavnik Europskog gospodarskog i socijalnog vijeća i zamjenik glavnog tajnika Valonske federacije za poljoprivredu (Belgija) te veleposlanici Norveške i SAD-a.
2. U studenom 2016.godine "Mreža hrane" je zajedno s Udrugom Žmergo u Opatiji organizirala okrugli stol “Inovacije kreću odozdo – lokalni modeli spriječavanja bacanja hrane” na kojem su sudjelovali: europarlamentarka Biljana Borzan, ujedno i posebna izvjestiteljica Europskog parlamenta za sprječavanje bacanja hrane; Tadej Slapnik, glavni tajnik Vlade Republike Slovenije; Mindaugas Maciulevičius, član Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, izvjestitelj o održivijim sustavima hrane koji je ujedno i predstavnik Poljoprivredne komore Litve i direktor zadruge “Lietuviško ūkio kokybė”. Sudjelovao je i Darijo Vasilić, gradonačelnik Grada Krka te predstavio dobre lokalne prakse u gospodarenju otpadom. Nakon okruglog stola je organiziran ručak od donirane hrane kojeg su pripremili učenici Turističko-ugostiteljske škole iz Opatije.
3. U studenom 2017.godine Mreža hrane je zajedno s europarlamentarkom Biljanom Borzan uspostavila godišnju nagradu najboljim donatorima „Najdonator“ kao poticaj donatorima iz poslovnog sektora na povećanje donacija hrane. Prva dodjela nagrada "Najdonator" (za 2017.godinu) održana je u svibnju 2018.godine u Bruxellesu uz sudjelovanje koordinatora "Mreže hrane" doc.dr.sc. Zorana Grozdanova te europarlamentarke Biljane Borzan. Titule najboljih ponijeli su Konzum, u kategoriji trgovačkih lanaca, te Dukat, u kategoriji proizvođača hrane. Događaj je bio značajno medijski popraćen.
4. U lipnju 2018.godine organizirana je međunarodna konferencija „Fashion Week Proljeće 2018: Hrana: politike i inovacije“ u partnerstvu Udruge, Grada Rijeke, Sveučilišta u Rijeci te Centra za napredne studije Sveučilišta u Rijeci.
Zbog svojih uspjeha, 2015.godine Inicijativa “Oslobodimo donacije hrane PDV-a” prijavljena je na European Social Innovation Competition, a platforma “Mreža hrane” je 2018.godine nominirana za Europskog građanina godine.
"Mreža hrane" je osim oslobađanja doniranja hrane od PDV-a i unošenja problema nedostatnog doniranja hrane u društveni i medijski i politički prostor, uspjela u svojim zagovaračkim aktivnostima ponajprije time što je prijedlog Udruge za nužnim koracima za formiranje banke hrane u RH pretočen u Nacionalni trogodišnji plan Vlade RH za smanjenje otpada od hrane na kojemu Ministarstvo poljoprivrede trenutno radi. U tu svrhu, a na prijedlog Udruge CeKaDe, raspisana su tri natječaja od strane Ministarstva poljoprivrede RH - za izradu IT sustava za doniranje hrane, implementaciju IT sustava te natječaj za izradu stručne studije za osnivanje banke hrane (analiza postojećeg stanja, dobrih praksi i primjenjivost na Hrvatsku). Udruga je postala nositelj implementacije IT sustava u ulozi centralnog upravitelja.
U svim ovim segmentima, putem Inicijative i “ Mreže hrane", Udruga je, sama ili u suradnji s partnerskim organizacijama uspjela postaviti problem doniranja i prekomjernog bacanja hrane kao onaj koji se kontinuirano pojavljuje ne samo u medijima i političkom diskursu nego i u svijesti pojedinaca, kao i u pokretanju i provođenju drugačijih politika prema problemu hrane.
Cjelokupno djelovanje Udruge, kroz prizmu navedenih programa i projekata, zadobilo je svoju javnu prepoznatljivost i pozornost, ali i vrlo konkretne učinke kako na krajnje korisnike tih projekata tako i na izmjenu nekih važnih zakonodavnih akata, čime su se pokrenuli procesi u društvu koji se neprestano multipliciraju što kroz osnivanje novih socijalnih samoposluga i otvaranja outlet dućana s prehrambenim proizvodima diljem Hrvatske, što kroz povećanu svijest građanstva i medija o problemu nedostatka hrane za neke, a prevelikoj neiskoristivoj količini za druge, te sve veći interes akademske zajednice za sudjelovanje na rješavanju ovog problema kao i brojnim drugim akcijama i projektima relevantnima za društvo.
Podjeli novost na društvenim mrežama
