SUSTAV DONIRANJA HRANE U HRVATSKOJ
12.09.2019
Iako je sustav doniranja hrane u RH pravno uređen tek 2015.godine, kada su donesena pravila doniranja radi sprječavanja uništavanja velikih količina hrane, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima u Zakonu o poljoprivredi te Pravilniku, besplatnim davanjem hrane u Hrvatskoj bave se razne neprofitne pravne osobe (dobrotvorne, odnosno humanitarne organizacije) koje prikupljaju i raspodjeljuju humanitarnu pomoć sukladno Zakonu o humanitarnoj pomoći.
Iako je sustav doniranja hrane u RH pravno uređen tek 2015.godine, kada su donesena pravila doniranja radi sprječavanja uništavanja velikih količina hrane, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima u Zakonu o poljoprivredi te Pravilniku, besplatnim davanjem hrane u Hrvatskoj bave se razne neprofitne pravne osobe (dobrotvorne, odnosno humanitarne organizacije) koje prikupljaju i raspodjeljuju humanitarnu pomoć sukladno Zakonu o humanitarnoj pomoći.
Donošenje tih propisa bio je prvi korak k uređenu sustavu, a kako bi se u početnoj fazi izbjeglo veće troškove gradnje distribucijskih skladišta, nastojalo se iskoristiti postojeću infrastrukturu doniranja hrane. Za posrednike (fizičke ili pravne osobe) propisi ne znače veće promjene, osim pri upisu u Registar posrednika u okrilju Ministarstvu poljoprivrede. Zahtjev za upis u Registar posrednici podnose, prije početka obavljanja poslova posrednika na Obrascu ZURPDH8 Ministarstvu poljoprivrede, o čemu ministar donosi rješenje. U trenutku pisanja ovoga teksta u Registar je bilo upisano 104 posrednika uglavnom pučke kuhinje, socijalne samoposluživaonice i skladišta donirane hrane.
Cilj je osnivanja Registra posrednika bio uspostaviti nacionalne baze podataka te osnovati središnje posredničko tijela za koje je predviđeno da će prerasti u distribucijsko tijelo ili nacionalnu banku hrane što će skrbiti o raspodjeli donirane hrane prema potrebama socijalno ugroženih osoba. Lanac doniranja hrane čine subjekti u poslovanju s hranom, donatori i posrednici koji snose odgovornost za sigurnost, odnosno zdravstvenu ispravnost hrane u fazama proizvodnje, prerade, skladištenja, prijevoza, raspodjele ili pripreme, odnosno u fazama što su pod njihovom kontrolom. Donatori hrane, sukladno Pravilniku, mogu biti fizičke osobe, primjerice građani, obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), odnosno pravne osobe, koje vode propisane evidencije. Donatori, uz to, hranu mogu donirati izravno (odnosno bez posrednika), krajnjim primateljima ili socijalno ugroženim osobama u sustavu socijalne skrbi, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, korisnicima novčanih naknada i socijalnih usluga što ih odobravaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno osobama koje donatoru ili posredniku učine vjerojatnim da imaju potrebe te osobama pogođenima elementarnim nepogodama ili prirodnim katastrofama, sukladno Zakonu o zaštiti od elementarnih nepo goda.
Kada građanin daruje hranu putem posrednika, posrednik mu mora primitak pisano potvrditi. Registriran posrednik poslove posredovanja mora obavljati u objektu ili prostoriji objekta što ga se iskorišćuje samo za tu namjenu, što je važno obzirom da će se u tome objektu hrana skladištiti na higijenski način prije isporuke. Hrana što je se može donirati mora udovoljavati propisima, prije svega u pogledu sigurnosti te je se mora donirati prije isteka roka trajanja. Može se donirati i hranu što nije prikladna za prodaju zbog nedostatne kakvoće, lošega pakiranja i označivanja, nedostatne mase ili drugih sličnih razloga, što ne utječu na sigurnost hrane.
Hranu kakvu se priprema u objektima javne prehrane i gastro-odjelima također se može donirati, ali ne i hranu što je već bila poslužena krajnjem potrošaču. Hranu se označuje, s obzirom na obilježja, podatkom o roku ≈upotrijebiti do« (Use By) odnosno datumu do kojeg je hrana sigurna za jelo, što znači da će poslije toga datuma takva hrana biti izravnom opasnošću za zdravlje ljudi, ili podatkom o minimalnoj trajnosti (Best Before) ili ≈najbolje upotrijebiti do« što označuje dan do kojega hrana zadržava očekivanu kvalitetu, ako je se pravilno čuva, a određuje ga sam proizvođač.
Važno je, međutim, upozoriti kako je hrana sigurna za uporabu i nakon toga datuma (npr. suha, konzervirana i druga hrana poput biljnih ulja, čokolade i slično). S obzirom na to, sukladno Pravilniku, hranu s oznakom ≈upotrijebiti do« (datum minimalne trajnosti) mora se krajnjem primatelju darovati isključivo prije isteka toga datuma. No, Ministarstvo poljoprivrede objavilo je na internetskim stranicama pojašnjenje odredba Pravilnika u vezi s pekarskim proizvodima, pa je za određene proizvode (npr. pekarske), sukladno Prilogu X. Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, propisano izuzeće od obveze označivanja datumom minimalne trajnosti. Radi se, primjerice, o svježem voću i povrću, vinu, pekarskim proizvodima za koje se razumijeva uporabu unutar 24 sata od proizvodnje (iznimkom su pekarski proizvodi produljene svježine s rokom trajanja duljim od jednog dana), octu, kuhinjskoj soli itd. Zakonodavac i u ovdje razlikuje izravno i posredno doniranje hrane, pa u slučaju doniranja hrane preko posrednika donator hranu označenu datumom minimalne trajnosti mora dati posredniku prije isteka toga datuma, ali može i nakon isteka, ako je obavijestio krajnjeg primatelja o tome te ako doniranje takve hrane prihvaća krajnji primatelj, nasuprot izravnome doniranju kada darovatelj hranu označenu tim datumom mora donirati prije isteka toga datuma. Cilj je isticanja rokova za doniranje hrane prije isteka valjanosti zaštititi zdravlje osoba u potrebi, spriječiti diskriminaciju kad je u pitanju zaštita zdravlja potrošača neovisno o socijalnom statusu te spriječiti gomilanje hrane neposredno prije ili na dan isteka njezine valjanosti jer ju je tada nemoguće pravodobno isporučiti osobama u potrebi, a posredniku se nameće troškove zbrinjavanja.
Podjeli novost na društvenim mrežama
