Preko 50 % današnjeg stanovništva svijeta živi u urbanim područjima. Prema sadašnjim procjenama do 2050. taj će broj narasti i do 70 %. Prepoznajući važnost ovih trendova pokrenuta je inicijativa povezivanja svjetskih gradova s ciljem zajedničkog djelovanja u stvaranju održivog globalnog sustava hrane. Inicijativa koju je pokrenuo Grad Milano 2015. godine, rezultirala je potpisivanjem Milanskog sporazuma o urbanim politikama hrane. Sporazum su do danas potpisala 192 svjetska grada.
Na sastanku Radne skupine za hranu (https://doniranjehrane.org/hr/novosti/odrzana-treca-sjednica-radne-skupine-za-hranu--188/) donesen je prijedlog pridruživanja Grada Rijeke među gradove potpisnike Milanskog sporazuma o urbanim politikama hrane, koji je trenutno na razmatranju gradske uprave. U cilju informiranja javnosti o ovoj inicijativi, donosimo uvodni dio Sporazuma koji opisuje kontekst i važnost izgradnje koherentnih urbanih politika hrane na globalnoj razini.
Milan Urban Food Policy Pact
15. october 2015
Prepoznaje da gradovi, u kojima živi više od polovice svjetskog stanovništva, imaju stratešku ulogu u razvoju održivih sustava hrane i promoviranju zdrave ishrane, te su, iako različiti, svi gradovi središta ekonomske, političke i kulturalne inovacije i upravljaju znatnim javnim resursima, infrastrukturom, ulaganjima i ekspertizama;
Napominje da se sadašnji sustavi hrane nalaze pred izazovima pružanja stalnog i pouzdanog pristupa odgovarajućoj, sigurnoj, lokalnoj, raznolikoj, pravičnoj, zdravoj i nutrijentima bogatoj hrani za sve; te da će se zadatak prehrane gradova suočiti s mnogostrukim ograničenjima proizašlih iz, između ostalog, neuravnotežene distribucije i dostupnosti, okolišne degradacije, oskudice resursa i klimatskih promjena, neodrživih obrazaca proizvodnje i potrošnje te rasipanja i pretvaranja hrane u otpad;
Prepoznaje da ubrzana urbanizacija duboko utječe na naš svijet – u ekonomskom, društvenom i okolišnom aspektu – što nužnim čini preispitivanje načina na koje se gradove opskrbljuje hranom i vodom, kao i drugim osnovnim dobrima i uslugama;
Prepoznaje da glad i neuhranjenost u svojim različitim oblicima postoje u svim gradovima, što opterećuje individualno zdravlje i blagostanje i stoga prouzrokuje znatne društvene i ekonomske troškove na razini kućanstava, zajednice, općina, gradova i države;
Prepoznaje da obiteljska poljoprivredna gospodarstva i mali proizvođači (posebice žene u mnogim državama) igraju ključnu ulogu u prehranjivanju gradova i njima pripadajućih područja, kroz doprinos u održavanju otpornih, pravednih i kulturalno prikladnih sustava hrane; te da je preusmjeravanje sustava hrane i lanaca vrijednosti prema održivim prehranama način povezivanja potrošača s ruralnim kao i urbanim proizvođačima hrane;
Prepoznaje da urbana i peri-urbana poljoprivreda pruža priliku za zaštitu i integraciju bioraznolikosti u krajolik i sustave hrane gradskog područja, na taj način doprinoseći sinergijama u područjima prehrambene i nutritivne sigurnosti, usluga ekosustava i ljudskog blagostanja;
Prepoznaje tijesnu povezanost politika hrane s mnogim drugim urbanim izazovima i politikama, poput siromaštva, zdravstvene zaštite i socijalne sigurnosti, higijene i sanitarnih uvjeta, planiranja i upotrebe zemljišta, transporta i trgovine, energije, obrazovanja i pripremljenosti na nepogode i katastrofe, uslijed kojih je neophodno usvojiti pristup koji je sveobuhvatan, interdisciplinaran i međuinstitucijski;
Prepoznaje da civilno društvo i privatni sektor igraju važnu ulogu u prehrani grada, donoseći iskustvo, inovacije i kampanje za održiviji sustav hrane i uvrštavajući kritičnu potrebu za društveno inkluzivni i na pravima i utemeljen pristup urbanoj politici hrane;
Podsjeća da su se gradovi obvezali adresirati klimatske promjene; promovirati strategije i akcije ublažavanja emisija stakleničkih plinova i prilagodbe gradova utjecajima klimatskih promjena na gradske sustave hrane; te promovirati održivo upravljanje bioraznolikošću kroz gradske inicijative za bioraznolikost kao dio Konvencije o biološkoj raznolikosti UN-a;
Prepoznaje da će gradovi i njima susjedna područja biti aktivni u operacionalizaciji međunarodnih procesa poput Ciljeva održivog razvoja (SDGs) i ciljeva u post-2015 Razvojnoj Agendi, da će biti uključeni u nadolazeće pregovore za UN-ovu Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama (COP21), kao i da će doprinijeti Svijetu bez gladi (Zero Hunger Challenge), adresirati održive urbane prehrambene navike na Drugoj međunarodnoj konferenciji o prehrani, te igrati važnu ulogu u post-2015 Okviru za smanjene rizika od katastrofa.
Izvor: http://www.milanurbanfoodpolicypact.org/
Podjeli novost na društvenim mrežama