Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU

17.08.2019

Republika Hrvatska u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine predsjedava Europskom Unijom. Točnije, predsjedava Vijećem Europske Unije, uz Komisiju i Parlament najvažnijom institucijom Europske Unije. Po prvi puta je to od ulaska u Uniju da Republika Hrvatska obnaša ovu važnu ulogu, a sljedeća takva prilika ponoviti će se tek 2031. No zašto je to zapravo važno, i na koje načine Hrvatska ima priliku oblikovati politike i smjer Europske Unije kroz svoje predsjedništvo ?

Da bi razumjeli političku važnost trebamo najprije znati što je, i kako funkcionira Vijeće EU, te kako predsjedavanje tom institucijom može utjecati na razvoj politika na razini Europske Unije. Vijeće Europske Unije njeno je legislativno tijelo, te je u suradnji s Europskim parlamentom i Komisijom zaduženo za donošenje zakonske regulative i budžeta na razini Europske Unije. Vijeće EU sastavljeno je od 28 predstavnika zemalja članica EU; šefova vlada, resornih ministara ili drugih predstavnika, ovisno o tome o kojem se području donose određene politike. Na primjer, ukoliko se donosi neka regulativa ili raspravlja o budžetu Europske Unije namijenjenom poljoprivredi, sastati će se 28 ministara poljoprivrede koji u tom trenutku čine konfiguraciju Vijeća EU. Samo Vijeće EU podijeljeni je u 10 funkcionalnih područja, odnosno konfiguracija, prema tematikama u kojima se oblikuju određene politike.

Predsjedništvo Vijećem EU je rotirajuće, što znači da se zemlje članice izmjenjuju na ovoj poziciji svakih 6 mjeseci, kako bi se osigurala ravnopravnost utjecaja na proces rada institucije. Također, u cilju postizanja određenog kontinuiteta rada Vijeća EU, predsjedanje je podijeljeno u razdoblja od godine i pol, pri čemu tri zemlje zajednički donose program svojeg predsjedanja (predsjednički Trio) unutar kojeg onda svaka zemlja dodatno oblikuje svoj vlastiti program i prioritete. Zadaća Predsjedništva sastoji se prvenstveno u administriranju, facilitiranju i koordiniranju rasprave i donošenja odluka Vijeća EU, te se uspješnost predsjedanja neke zemlje ocjenjuje u odnosu na postignuti učinak u usklađivanju interesa predstavnika zemalja članica kroz pregovore i konačnog postizanja konsenzusa oko donošenja odluka. Osim toga, uloga Predsjedništva ogleda se u tzv. postavljanju Agende, što znači da predsjedavajuća zemlja određenim temama može dati prioritet u raspravama i pregovorima. Ipak, važno je da prioritetne teme budu od općeg značaja, a ne reflektiraju samo neki partikularni problem predsjedavajuće zemlje. Također, predsjedavajuća zemlja preuzima ulogu predstavnika Vijeća EU u komunikaciji s drugim institucijama EU kao i vanjskim akterima s kojima Vijeće surađuje.

Republika Hrvatska dio je Tria sačinjenog od Rumunjske (prva polovica 2019.) i Finske (trenutno predsjedavajuća zemlja), te je zajedno sa tim zemljama sastavila predsjedavajući program Tria. Vlastiti program predsjedanja, koji sadrži i raspored svih aktivnosti koje će se održati u sklopu predsjedanja, a koje često uključuju i mnoge aktivnosti koje nisu direktno povezane s radom Vijeća EU, kako u institucijama EU tako i u predsjedavajućim zemljama, objavljuje se u mjesecu koji prethodi samom predsjedanju, tako da ćemo hrvatski program saznati u prosincu ove godine.

Za sada znamo da će hrvatsko predsjedanje biti obilježeno nastavkom pregovora oko Brexita, i pregovorima oko Višegodišnjeg financijskog okvira (2021 – 2027), dvije teme koje su posebno važne za budućnost cijele Unije, jer se zapravo radi o njenom članstvu/sastavu (Brexit) i dokumentu koji će biti temelj budžetiranja u narednim godinama.

Od ostalih prioriteta koji će oblikovati pojedinačne programe i Agende, sadašnji Trio je istaknuo

UNIJA RADNIH MJESTA, RASTA I KONKURETNOSTI
UNIJA KOJA OSNAŽUJE I ŠTITI SVE SVOJE GRAĐANE
USUSRET ENERGETSKOJ UNIJI S NAPREDNOM KLIMATSKOM POLITIKOM
UNIJA SLOBODE, SIGURNOSTI I PRAVDE
UNIJA KAO SNAŽAN GLOBALNI AKTER

U sljedećim tekstovima planiramo predstaviti na koji način su teme kojima se bavimo u Udruzi centar za kulturu dijaloga, prvenstveno doniranje hrane i sprječavanje otpada od hrane do sada bile prisutne u radu Vijeća EU, posebno kroz Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo (AGRIFISH), i pomoćna tijelia Vijeća (npr. Posebni odbor za poljoprivredu), kako bi ispitali mogućnosti koje Republika Hrvatska ima za postavljanje ove teme na dnevni red sjednica Vijeća kojima će predsjedati. Nadamo se da će prilika koju Hrvatska ima da koordinira zajedničke napore zemalja članica EU da postignu uspjeh u borbi za održiv sustav proizvodnje i potrošnje hrane biti dobro iskorištena, i da će ova tema naći svoje zasluženo mjesto među ostalim temama važnim za budućnost Europske Unije.

Podjeli novost na društvenim mrežama