Europski stup socijalnih prava
01.08.2019
Donosimo kratki pregled temeljnog dokumenta socijalne politike Europske Unije, prema kojem će biti definirane i programirane buduće aktivnosti EU u području radnih i socijalnih prava i njihove zaštite u narednom razdoblju.
Europski stup socijalnih prava, dokument proglašen od strane Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, na Socijalnom skupu u Göteburgu 17.11.2017. g., sastavljen je kako bi napravio pozitivnu razliku u svakodnevnom životu svih Europljana. Taj je dokument nastao u skladu s člankom 3. Ugovora o Europskoj uniji, koji kao ciljeve Unije definira, među ostalim: promicanje dobrobiti njezinih naroda i rad na održivom razvoju Europe koji se temelji na uravnoteženom gospodarskom rastu i stabilnosti cijena, visokokonkurentnom socijalnom tržišnom gospodarstvu u cilju pune zaposlenosti i društvenog napretka te visokoj razini zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša. Unija suzbija socijalnu isključenost i diskriminaciju, promiče socijalnu pravdu i zaštitu, ravnopravnost žena i muškaraca, međugeneracijsku solidarnost i zaštitu prava djeteta.
Bit je europskog stupa socijalnih prava osiguravanje novih i djelotvornijih prava građanima. Stup se temelji na 20 ključnih načela, razvrstanih u tri kategorije.
Poglavlje I.: Jednake mogućnosti i pristup tržištu rada
Načela u prvom poglavlju definiraju jednaku mogućnost svakoj osobi na pristup kvalitetnom obrazovanju (uključujući osposobljavanje i cjeloživotno učenje), sudjelovanju na tržištu rada, uvjetima zaposlenja i napredovanja u karijeri, socijalnoj zaštiti i pristupu robi i uslugama dostupnima javnosti, bez obzira na rod, rasnu ili etničku pripadnost, vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili spolnu orijentaciju.
Posebno se naglašava aktivna potpora zapošljavanju ili samozapošljavanju mladih i nezaposlenih, koja mora biti pravovremena i individualno prilagođena.
Poglavlje II.: Pravedni radni uvjeti
Načela drugog poglavlja definiraju pravedne uvjete rada, uključujući sigurno i prilagodljivo zaposlenje, pravedne, transparentne i dostojne plaće (uključujući primjerenu minimalnu plaću) koje mogu zadovoljiti potrebe radnika i njihovih obitelji. Također, naglašeno je transparentno informiranje radnika o uvjetima rada i njegovim obavezama, kako pri sklapanju radnog odnosa tako i pri njegovom raskidanju. Dokumentom se potiče i socijalni dijalog i uključenost radnika u donošenje odluka, postizanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života, i radna mjesta koja jamče sigurnost, zdravlje i zaštitu podataka radnika.
Poglavlje III.: Socijalna zaštita i uključenost
Treće poglavlje sastavljeno je od načela koja definiraju određene posebno ranjive skupine. Djeca imaju pravo na zaštitu od siromaštva a ona iz ugroženih sredina imaju pravo na posebne poticajne mjere za ostvarivanje jednakih mogućnosti. Promiče se također pružanje pomoći u stanovanju i socijalna uključenost beskućnika, dostojan život osoba s invaliditetom uz omogućavanje njihovog sudjelovanja na tržištu rada te pravo starijih osoba na primjerenu mirovinu i resurse koji im omogućavaju dostojan život.
Jednako tako definiraju se i univerzalna prava: minimalni dohodak koji omogućuje dostojan život, kombiniran s poticajima za zapošljavanje za one koji su u mogućnosti raditi; pravovremena, pristupačna i kvalitetna zdravstvena zašita za sve; svima omogućen pristup usluzi dugoročne skrbi u vlastitom domu i zajednici.
Posebno zanimljivo, posljednje (20.) načelo dokumenta kao cilj postavlja univerzalno pravo pristupa kvalitetnim osnovnim uslugama, uključujući vodu, kanalizaciju, energiju, prijevoz, financijske usluge i digitalnu komunikaciju.
Rezime
Već je iz ovog kratkog pregleda moguće vidjeti kako su socijalna prava Europljana ovim dokumentom postavljena vrlo ambiciozno. Iako se Europa trenutno nalazi u razdoblju ekonomskog rasta, posebno povoljnom s obzirom na trenutne trendove u pitanjima zaposlenosti i potrebe za radnom snagom, za očekivati je kako će implementacija ovih načela naići na određene otpore na razini nacionalnih politika.
No isto tako, dokument je u punom smislu nastavak povijesne tradicije zemalja Europske Unije u pogledu socijalne zaštite svojih građana, koja je u svjetskim razmjerima često prednjačila po razini brige za svoje građane.
Posebno nas veseli prepoznavanje određenih tematika kojima se u Centru za kulturu dijaloga intenzivno bavimo, poput zaštite djece od siromaštva kroz pristupačan i kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje (načelo 11) te univerzalni pristup osnovnim uslugama (načelo 20).
Ono što bi svakako nadodali Europskom stupu socijalnih prava, jest uključivanje hrane u popis osnovnih usluga. Teško nam je zamisliti ostvarenje prava pristupa financijskim uslugama i digitalnoj komunikaciji, bez da je prethodno ostvaren pristup sigurnoj, zdravoj i nutritivnoj hrani. Posebno snažan argument za uključivanje pristupa hrani u ovaj popis, proizlazi iz činjenice kako je taj pristup često ograničen isključivo nedovoljnom logističkom koordinacijom, a ne količinom proizvedene hrane, u čemu prilog govori i činjenica da je količina bačene hrane na razini EU svakako dovoljna da se iskorijeni problem gladi.
Kolika će biti predanost europskih država ostvarenjima ciljeva iz ovog dokumenta tek predstoji vidjeti u narednim pregovorima oko budžeta Europske unije za razdoblje nakon 2020, posebno onima koji se tiču predloženog Europskog Socijalnog Fonda +, temeljnog izvora financiranja socijalnih programa na razini EU. U ovim će pregovorima važnu ulogu odigrati i Republika Hrvatska, s obzirom na nadolazeće predsjedavanje Vijećem EU u prvoj polovici 2020.
Stoga s nestrpljenjem očekujemo vidjeti program hrvatskog predsjedanja, koji bi u svojoj cijelosti trebao biti poznat u prosincu 2019. Velika je to prilika za našu zemlju, da ugradi svoj doprinos u socijalnoj zaštiti i garanciji socijalnih prava svih Europljana.
Podjeli novost na društvenim mrežama
