Cirkularna ekonomija
29.07.2019
One man's trash is another man's treasure.
Prije industrijske revolucije ljudi su koristili svoja dobra na način vrlo različit nego što to čine danas. Većina ljudi nije imala mnogo u smislu materijalnog bogatstva, no ono što su posjedovali koristili su dok je god to bilo moguće; popravljali su, čuvali, stvarima davali različite namjene u svrhu što boljeg iskorištavanja, a kada bi nešto izgubilo funkcionalnost to bi bilo iskorišteno za izradu nečeg novog, ili za grijanje ili poboljšanje kvalitete tla. Ako bi neka stvar i bila odbačena, odnosno vraćena u prirodu, to i nije predstavljalo problem, jer je većina stvari odnosno materijala bila prirodnog podrijetla, tako da tako vraćena ne bi remetila prirodnu ravnotežu.
Fenomeni poput urbanizacije, masovne proizvodnje i rasta populacije znatno su promijenili načine i procese stvaranja i korištenja materijalnog bogatstva. Razvojem konzumerističkog društva, funkcionalnost i mogućnost različitog korištenja predmeta često padaju u drugi plan, a naši obrasci korištenja često su navođeni trendovima, lakom dostupnošću, impulzivnim željama i potrebama, statusnim nadmetanjima itd. Nusprodukt ovakvog razvoja društvene dinamike jest sve neracionalnije korištenje prirodnih resursa, koji su nam nažalost još uvijek ograničeni odnosno nemamo ih na raspolaganju beskonačno. S druge strane, pokazalo se da planeta nema beskonačan apsorpcijski potencijal. tj. da ne može primiti toliku količinu odbačenih materijala koje proizvodi čovjek – smeća – a bez da to drastično ne utječe na njezine ekosustave. Time se stvara dvostruki problem – s jedne strane osiromašujemo resurse a s druge zagađujemo okoliš – problem čije dvije strane zapravo potenciraju jedan drugu i koji poput škara s dvije oštrice pomalo sužava prostor ljudskog razvoja i ujedno prijeti oduzeti nam neke ugodnosti modernog života koje uzimamo zdravo za gotovo.
Jedan od pokušaja da se ovaj problem riješi jest i poticanje Cirkularne ekonomije. Cirkularna ekonomija, jednostavno rečeno, jest ekonomski sustav usmjeren maksimalnom iskorištavanju resursa i minimalnom stvaranju smeća, bez opadanja u kvaliteti proizvoda i kvaliteti života. Načela Cirkularne ekonomije sadržana su u maksimi poznatoj kao 3 R – Reduce, Reuse, Recycle (Smanjiti, Ponovno iskoristiti, Recikilirati). Posljedično, cilj je kroz inovacije stvoriti poslovne modele koji će biti usmjereni efikasnijem korištenju resursa i smanjenju proizvodnje smeća, bez da se pri tome ugrozi poslovanje ili kvaliteta proizvoda.
Europska Unija donijela je, na tragu koncepta Cirkularne ekonomije, dokument naziva „Zatvaranje kruga — akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo“ (Closing the loop - An EU action plan for the Circular Economy), kojim želi zaštiti poduzeća od nestašice resursa i nestabilnih cijena i povećati konkurentnost EU-a, čime će se pridonijeti stvaranju novih poslovnih prilika te inovativnih i učinkovitijih načina proizvodnje i potrošnje. U dokumentu je predložen skup ciljeva i zakonodavnih prijedloga koji državama članicama omogućava izjednačavanja najboljih praksi te poticanje dodatnih ulaganja u gospodarenje otpadom.
Kao jedno od prioritetnih područja u dokumentu navedena je i tematika kojom se intenzivno bavimo kroz projekt 'Hrana i zajednica' a to je rasipanje hrane, odnosno smanjenje istog. Europska je komisija predložila cilj dostizanja vrijednosti navedenih u Agendi 2030 (o kojoj smo pisali ovdje https://doniranjehrane.org/hr/novosti/ciljevi-odrzivog-razvoja-sustainable-development-goals-sdgs-189/), odnosno smanjenja rasipanja hrane po stanovniku za polovinu na razini maloprodaje i potrošača, te smanjenja gubitaka hrane duž cijelog lanca proizvodnje i opskrbe.
Kako bi se poduprlo ostvarenje cilja održivog razvoja o rasipanju hrane te povećao doprinos sudionika u lancu opskrbe hranom predloženi su sljedeći koraci:
— izraditi zajedničku metodologiju EU-a za mjerenje rasipanja hrane i odrediti odgovarajuće pokazatelje. Ona će uspostaviti platformu u koju će biti uključene države članice i dionici kako bi se poduprlo ostvarenje ciljeva održivog razvoja o rasipanju hrane, i to razmjenom najbolje prakse i ocjenjivanjem postignutog napretka.
— poduzeti mjere za pojašnjavanje zakonodavstva EU-a o otpadu, hrani za ljude i za životinje te za olakšavanje darivanja hrane i uporabe nekadašnjih prehrambenih proizvoda i nusproizvoda iz prehrambenog lanca u proizvodnji hrane za životinje, a da se pritom ne ugrozi sigurnost hrane za ljude i za životinje i
— ispitati načine poboljšanja uporabe oznake datuma među sudionicima prehrambenog lanca i njezina razumijevanja među potrošačima, posebno teksta „najbolje upotrijebiti do”
Na našoj web stranici redovito ćemo vas informirati o napretku i važnim novostima po pitanju implementacije načela cirkularne ekonomije u sustav proizvodnje i konzumacije hrane, kako u Republici Hrvatskoj, tako i na razini Europske Unije, te aktivnostima Udruge Centar za kulturu dijaloga i naših partnera vezane uz izgradnju sustava doniranja hrane i sustava gospodarenja otpadom od hrane.
Pratite nas i naučite kako i vi možete doprinijeti „zatvaranju kruga“.
Podjeli novost na društvenim mrežama
