Banke hrane - sustav doniranja

14.10.2019

*Seminarski rad nastao pod mentorstvom izv.prof.dr.sc. Helge Pavlić Skender na predmetu Poslovna logistika.

Predmet: Poslovna logistika

Mentor: Doc.dr.sc. Helga Pavlić Skender

Studenti: Mateja Križnjak

   Mario Negovetić

   Paula Protulipac

 

Jedan od velikih problema današnjice jest problem prekomjernog bacanja hrane. Prema brojnim istraživanjima na globalnoj razini baca se otprilike jedna trećina čitave proizvedene količine hrane za ljudsku uporabu. Problem je to koji iz godine u godinu donosi brojna pitanja u nacionalnim okvirima pojedinih država, ali i prelazi granice iste. Tako se, izuzev država članica, u rješavanje spomenutog problema uključila i Europska unija. U Republici Hrvatskoj (RH), ali i u susjednim državama rješenje spomenutog problema trebale bi ponuditi banke hrane. U posljednje vrijeme sve više raste potreba za adekvatnim funkcioniranjem sustava doniranja i banaka hrane, kao i za maksimalnim iskorištavanjem proizvedenih zaliha hrane.

 

U RH se godišnje baci preko 400 000 tona hrane, više od 1000 tona na dan. Police socijalnih samoposluga su poluprazne, a prema službenim statistikama, 20 posto populacije RH je u riziku od siromaštva. Zašto police socijalnih samoposluga ostaju prazne dok se istovremeno na dnevnoj bazi baca velika količina hrane? Kako funkcionira sustav doniranje hrane u Hrvatskoj, a kako u inozemnim državama?

 

Na temelju spoznaja iz teorije postavlja se istraživačko pitanje da li Banke hrane ostvaruju svrhu svog postojanja i na adekvatan način potpomažu čitavom sustavu doniranja hrane u Hrvatskoj?

Unatoč postojanju ovakvih neprofitnih organizacija još se uvijek svjedoči nerijetkoj pojavi prekomjernog bacanja proizvedene hrane dok statistički pokazatelji daju uznemirujuće brojke o stanju siromaštva u Republici Hrvatskoj.

Svrha ovog rada je kroz teorijski i istraživački aspekt proučiti kako funkcionira sustav doniranja hrane, način rada banaka hrane, probleme s kojima se prilikom svog poslovanja susreću, ali i utvrditi moguća rješenja problema u budućnosti kako bi se smanjila količina bačene hrane.

 

 

 

 

 

 

Ciljevi rada su:

 

  • istražiti sve relevantne značajke sustava doniranja hrane u okviru banke hrane
  • istražiti praksu inozemnih država u pogledu naprednih sustava doniranja hrane
  • napraviti usporedbu sustava doniranja hrane u Republici Hrvatskoj sa sustavom doniranja u Francuskoj i Velikoj Britaniji
  • istražiti kakva je budućnost banke hrane u nacionalnim okvirima, ali i u svijetu

 

Rad se sastoji od pet povezanih dijelova. Prvi dio je Uvod, u kojem se objašnjava sama problematika te se navode svrha i ciljevi istraživanja, kao i struktura rada.

U drugom dijelu Pojam i važnost banke hrane u sustavu doniranja hrane, objašnjene su osnovne značajke sustava doniranja hrane te kako on funkcionira. Treći dio nosi naslov Primjer dobre prakse u razvijenim zemljama, u kojem se na primjerima razvijenih država kao što su Velika Britanija i Francuska, analizira se njihov sustav doniranja hrane te glavne značajke po kojima se ističu u Europi i predstavljaju se kao uzori u u sustavu donacija. Naslov četrvtog dijela je Sustav doniranja hrane u Hrvatskoj, u kojem se govori o glavnim problemima s kojima se Hrvatska susreće u donacijama. Nudi se rješenje koje bi bilo najbolje temeljem proučavanja tih dviju država. Peti dio rada je Zaključak koji čini sintezu cijelog rada.

 

*Cjelokupan rad možete naći priložen u PDF izdanju. 

Podjeli novost na društvenim mrežama

Ova internet stranica upotrebljava kolačiće radi analize korištenja internet stranica i unaprjeđenja Vašeg korisničkog iskustva. Kako biste upravljali postavkama kolačića, posjetite postavke kolačića.