Banka hrane konačni cilj: Riječani pokrenuli revoluciju koja će olakšati život siromašnima
10.06.2019
Oslobađanje doniranja hrane od PDV-a je veliki korak, no potrebno je jasno postaviti posredničko tijelo, tvz. banku hrane, koja će pratiti i želje donatora i potrebe krajnjih korisnika.
Ulomci iz ovog teksta su nastali davne 2015. godine kao dio članka Novog lista. Ono što se trebamo zapitati čitajući je, zašto se promjena još uvijek nije dogodila? Gdje je Banka hrane?
Inicijativa »Oslobodimo doniranje hrane PDV-a«, koju je vodio Centar za kulturu dijaloga iz Rijeke, osnovana je krajem 2014. godine s jednim jasnim ciljem – stvoriti dobar okvir za doniranje hrane koji je bio opterećen visokim poreznim stopama.
Mladena Tadej, jedna od pokretača Inicijative je tada rekla: „Oslobođenje doniranja hrane od PDV-a samo je stepenica u razvoju organiziranog sustav doniranja hrane u Hrvatskoj koji bi omogućio jednaku raspodjelu doniranih dobara svim posrednicima sukladno potrebama na terenu i prevenirao povezivanje donatora i posrednika pa principu ekskuziviteta u doniranju. Naime, kontekst iznimnog siromaštva koje prati određene krajeve zemlje zbog loše povezanosti i slabe pokrivenosti trgovačkim centrima i dalje će do osnivanja centranog posredničkog tijela biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na druge dijelove zemlje. Zahvalila bih se posebno Nenadu Vretenaru, docentu na Ekonomskom fakultetu Rijeci uz čiju smo pomoć uspjeli vizualno prikazati moguće varijante sustave doniranja hrane s kojima se određena problematika može prevenirati te smo ih u fazi osmišljavanja sustava doniranja u Hrvatskoj predstavili donositeljima odluka. Rezultat toga dugoročno je uspostava centralnog posredničkog tijela i informacijskog sustava koji će organizirati sustav doniranja hrane prateći dostupnost donacija i potreba na terenu, što će onemogućavati malverzacije te ćemo prvi puta u povijesti RH imati podatke o doniranju, u ovom slučaju hrane. „
Od oslobođenja PDV-a 2015.godine, donacije se nisu značajno povećale, kreću se godišnje oko 10 milijuna u kunskoj protuvrijednosti što ukazuje na to da prostora za njihovo povećanje svakako ima.
Upravo 2015. su na primjer Plodine u vlasništvu Mile Ćurkovića približile se godišnjem prometu od četiri milijarde kuna, dok je Konzum tada imao promet od vrtoglavih 15 milijardi kuna.
Ovo su samo dva najveća trgovačka lanca, a u Hrvatskoj ih posluje značajno velik broj.
Trgovački lanci i proizvođači su do tada tvrdili da je problem doniranja hrane upravo u visokoj stopi PDV-a koju moraju platiti na svaku donaciju. Nakon donošenja Pravilnika o doniranju 2015.godine, nemaju više mogućnost to isticati kao razlog, stoga se svi trebamo zapitati što je sad kamen spoticanja da doniranje hrane nije zaživjelo u većoj mjeri?
Čujemo često da se spominje pojam Banke hrane, koju također čekamo već godinama. Ipak, hoće li ona zbilja riješiti sve probleme te omogućiti veće donacije hrane ili će se onda odjednom pronaći novi probleme i novi razlozi zašto nije praktično donirati hranu?
Vrijeme će pokazati…
Podjeli novost na društvenim mrežama
