Kad bacimo hranu, bacili smo i poljoprivrednikov rad i resurse kao što su energija, gorivo, vrijeme i voda koji su uloženi u uzgoj, žetvu, pohranu, pakiranje, prijevoz, oglašavanje i pripremu hrane.
Je li bacanje hrane apsurd? Svakako da je. Dok jedni gladuju, drugi bacaju. Apsurd – jer se u svijetu prema istraživanjima godišnje baci milijarda i 300 milijuna tona hrane što čini trećinu proizvedene hrane, dok istodobno 842 milijuna ljudi kronično gladuje. Glad najviše pogađa djecu tako da više od 20.000 djece mlađe od pet godina umire svakoga dana – od gladi.
Za proizvodnju hrane iskorištava se 25 posto ukupne naseljive površine Zemlje te 70 posto ukupne potrošnje pitke vode. K tome, proizvodnja hrane i razgradnja bačene hrane uzrok je čak 30 posto emisija stakleničkih plinova i dovodi do 80 posto ukupnog krčenja šuma.
Bacanje hrane je sistemski problem, koji se nalazi na svakom koraku lanca proizvodnje hrane, od supermarketa, preko restorana, pa sve do domova, a izrazito je zabrinjavajuće kako čak 50 posto bačene hrane u EU-u dolazi upravo iz kućanstava, u EU-u se baca oko 88 milijuna tona hrane od čega na kućanstva otpada čak 47 milijuna tona.
Kako kućanstva predstavljamo upravo mi, ljudi na zemlji, građani svake zemlje, dolazimo do zaključka da se brojka može višestruko smanjiti kada bismo samo imali volju svakodnevno upotrijebiti par savjeta ili načina kako da hranu prestanemo bacati.
Istraživanje koje se vodilo u Velikoj Britaniji pokazalo je da postoje dva glavna razloga zašto se toliko hrane baca u kućanstvima: prilikom kuhanja pripremimo previše hrane ili hranu ne iskoristimo na vrijeme. Zanimljivo je da Britanci bace više hrane nego ambalaže u kojoj se nalazi hrana.
Najčešća hrana koja se baci prema tom istraživanju:
→ Voće i povrće 27%
→ Pića 17%
→ Kruh i pekarski proizvodi 11%
→ Cijeli obroci 10%
→ Mliječni proizvodi 10%
→ Meso 7%
Svatko od nas u Hrvatskoj u prosjeku godišnje u smeće baci 75 kilograma hrane, što je 17 kilograma manje od bačene količine na razini prosjeka EU-a, ali i dalje velika količina hrane, za kojom netko drugi vapi – rezultat je istraživanja koje je za potrebe svog doktorata provela dr. sc. Branka Ilakovac, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane.
Rezultati su pokazali, dakle, da svaki član kućanstva u Hrvatskoj dnevno baci preko 205 grama hrane, pri čemu najviše bacamo voća i povrća (45,7 posto), zatim krumpira (8,6 posto), kruha i peciva (8,8 posto), mesa (7 posto), mlijeka i mliječnih proizvoda (4,4 posto), tjestenine i riže (3,7 posto) ribe (tri posto), gotovih jela (3,2 posto) i tako redom. Nejestivi dijelovi u tih 75 kilograma bačene hrane po osobi čine samo 11,5 posto, dakle kore od krumpira i ostalog povrća i voća te slično. Najmanje bacamo prerađevina od voća i povrća (dva posto) te keksa i kolača (2,2 posto).
Što napraviti? Žaliti se? Optuživati trgovačke lance i proizvođače da bacaju velike količine hrane? Ne! Zaključak je da smo mi najveći krivci pa stoga krenimo od sebe.
Postoji tako puno načina i savjeta kako svoj mali svijet učiniti bez otpadaka.
Kupujte hranu neposredno od poljoprivrednika te izbjegnite dugačak lanac opskrbe koji stvara puno otpada.
Birajte "kvrgavo" povrće i voće!
Planirajte obroke i kupovine!
Namirnice zamrzavajte prema količinama potrebnim za pripremu određenih jela, označite ih datumom i po potrebi natpisom.
Bolje odmjerite svoje porcije te napravite ukusna jela od ostataka
Kao posljednu opciju možete iskoristiti ostatke za hranu životinjama, kompostirati je ili je iskoristiti za dobivanje energije.
Postoji i niz trikova i savjeta kako skladištiti hranu kako bi što duže trajala;
Mrkve će trajati duže ako odsiječete zeleni dio i pohranite ih u zatvoreni spremnik napunjen vodom.
Salata, brokula, celer i mladi luk su poput cvijeća i trajati će duže ako ih stavite u malo vode.
Starije voće i povrće je idealno za pripremanje nekih jela; stare banane su savršene za kruh od banana ili frape, jabuke se mogu koristiti za pripremu savijače od jabuka ili pita, a uvijek možete pripremiti super ukusne i popularne smoothije.
Provjerite hranu na stražnjoj strani vašeg hladnjaka i povremeno premjestite hranu kojoj uskoro istječe rok trajanja i treba ju brzo pojesti na prednju stranu, tako nećete zaboraviti na nju. Možete na svu hranu staviti velike, šarene, lako uočljive naljepnice sa rokovima trajanja kako biste brzo uočili kojoj hrani brzo istječe rok trajanja.
Podjeli novost na društvenim mrežama