Analiza ankete o društveno korisnom učenju nakon provedbe kolegija
01.07.2019
U okviru projekta „Hrana i zajednica“ proveli smo anketu o stavovima studenata o društveno korisnom učenju na početku provedbe kolegija s DKU i na kraju provedbe.
Anonimna anketa među studentima nakon završetka kolegija s DKU segmentom imala zadatak ispitati razinu zadovoljstva studenata programom DKU, samoprocjenu stečenih znanja i vještina, te razinu promjene u vrijednostima i odnosu koje studenti gaje prema zajednici te općenito interesu studenata za društveno-korisni rad i angažman u odnosu na razdoblje prije pohađanja kolegija s DKU komponentom.
Anonimnu anketu ispunilo je ukupno 76 studenata, od toga 14 studenata Filozofskog fakulteta u Rijeci (18,4 %) i 62 studenata Ekonomskog fakulteta u Rijeci (81,6 %)
Na pitanje o učestalosti volontiranja u zajednici više od trećine (35,5%) je studenata odgovorilo kako uopće ne volontira u zajednici, dok je njih najveći broj studenata (38,2%) odgovorilo kako volontira rijetko – između 1 i 5 puta godišnje. Rezultat je još uvijek vrlo loš s obzirom da je volontiranje prepoznato kao važan izvor praktičnih iskustava kao i prilika za stjecanje različitih vještina i znanja tijekom studiranja.
Treba ipak napomenuti kako je u odnosu na stanje prije početka DKU programa broj studenata koji uopće ne volontiraju opao za 9% (sa 44,6 % na 35,5%), kao i da je broj studenata koji volontiraju više od 5 puta godišnje narastao za otprilike 10 %. Iako anketno istraživanje ima svoja ograničenja, ove pozitivne pomake skloni smo pripisati upravo prilici i iskustvu koje su studenti dobili surađujući sa lokalnim OCD-ovima.
Na pitanje o važnosti involviranosti u lokalnu zajednicu, velika je većina studenata (93%) odgovorila pozitivno ili vrlo pozitivno, što pokazuje kako je je vrijednost uključivanja u zajednicu ostala visoko na ljestvici vrijednosnih sudova među studentima, kao što je to bio slučaj i prije pohađanja kolegija s DKU segmentom.
Upoznatost s pojmom društveno korisnog učenja iskazalo je impozantnih 100% studenata, što je pomak od gotovo 50% u odnsou na stanje prije sudjelovanja u projektu. Ova činjenica govori u prilog tome da su studentima jasno i precizno komunicirane informacije o kontekstu njihova sudjelovanja u projektu, prvenstveno o samom konceptu društveno-korisnog učenja koji se nalazi u središtu projekta.
Gotovo su svi studenti također utvrdili kako su sudjelovanjem u programu DKU dobili priliku primijeniti do sada stečena znanja i vještine na rješavanje konkretnog društvenog problema. Time je također ispunjen jedan od važnih ciljeva projekta, a to je pružanje prilike studentima da na praktičnim problemima iskoriste do sada stečena teorijska znanja, uvažavajući holisitčki i problemski pristup učenju.
S obzirom da je u inicijalnoj anketi veliki broj studenata naveo upravo povezivanje teorije i prakse kao razlog upsivanja kolegija s DKU segmentom, također veseli činjenica kako su studentska očekivanja u ovoj sferi u potpunosti ispunjena, što zasigurno doprinosi pozitivnom utjecaju projekta, kao i nositelja udruge Centar za kulturu dijaloga s partnerima Ekonomskim i Filozofskim fakultetom.
Jednako tako, 100% studenata odgovrilo je kako je sudjelovanjem u programu DKU pružena mogućnost stjecanja novih znanja i vještina. što se također javio kao snažan motivator u inicijalnoj anketi, te je odličan indikator uspješnosti provedbe projekta.
Na pitanje o odgovorajućem povezivanju teorije i prakse unutar kolegija, studenti su 86,9 % slučajeva izrazile slaganje ili izrazito slaganje s tezom da je povezivanje odrađeno na odgovorajući način, dok 13 % studenata smatra kako ne može na to pitanje dati decidriani odgovor.
Ovaj rezultat pokazuje kako prostora za određeni redizajn samog programa ima, što uz feedback dobiven drugim metodama evaluacije programa može poslužiti kao dobar orjentir u budućem kreiranju DKU programa.
Značajnih 96% studenata izrazilo je slaganje ili izrazito slaganje s tvrdnjom kako nakon odslušanog DKU kolegija bolje razumiju društvene prilike. Ovaj je rezultat u skladu sa saznanjima dobivenim drugim metodama evaluacije programa, kao i iz neformalnih razgovora sa studentima koji su upravo osvješćivanje problema zajednice često navodile kao glavni utjecaj cjelokupnog iskustva pohađanja DKU programa.
Na pitanje o pridonošenju rješavanja konkretnog društvenog problema kroz sudjelovanje u DKU 80% studenata odgovorilo je kako je smatra da je dalo vlastiti doprinos, dok 17% studenata ne može ocijeniti slaže li se ili ne s ovom tvrdnjom. Dvoje studenata smatraju da sudjelovanjem u DKU nisu doprinijeli r.ješavanju konkretnog društvenog problema
S obzirom na rezultate inicijalne ankete broj studenata koje smatraju da su a ovaj način doprinijeli zajednici je za gotovo 20% veći od broja onih koji su prethodno izrazili vjeru u mogućnost da mogu na taj način doprinijeti rješavanju problema. Ovaj podatak ukazuje da je pohađanje DKU-a pozitivno utjecalo na studentsko samopouzdanje i može se očekivati povećana razina proaktivnosti u pristupu i rješavanju problema u zajednici, što je također bio jedan od dugoročnih ciljeva projekta.
Preko 80% studenata izrazilo je slaganje ili izrazito slaganje s tvrdnjom kako je svojim sudjelovanjem u program DKU pomoglo osobama u potrebi. Za očekivati je kako ovaj podatak utječe na percepciju svrhovitosti sudjelovanja, a moguće i šireg procesta studiranja, što, kako su napomenuli neki nastavnici, može utjecati na koheziju studentske populacije, identificiranje s kolektivnim akcijama fakulteta i posljedično i jačanju društvene solidarnosti na fakultetu i u zajednici.
Od broja studenata koji su sudjelovali u društvenim akcijama s organizacijama civilnog društva, više od 80% njih smatra kako je time steklo potencijalno korisne kontakte. Dakle više od polovice (53,5%) svih studenata koji su kroz razne oblike DKU-a sudjelovali na projektu, smatraju da su time stekli kontakte koji im mogu koristiti u budućnosti.
Time je, vjerujemo, postignuta pozitivna percepcija sudjelovanja u projektu; a izgrađena je, kroz zajedničko djelovanje, i društvena mreža kao preduvjet stvaranja održivih partnerstava civilnog društva te akademske i profesionalne zajednice.
Pozitivnom ocjenom cjelokupno je iskustvo pohađanja DKU programa ocijelno čak 98% studenata, što je vrlo zavidan rezultat koji zasigurno otvara put budućim suradnjama OCD-a i institucija visokog školstva.
Također, čak 96% ispitanih studenat ponovilo bi iskustvo sudjelovanja u programima DKU-a.
Potrebu kontinuiteta postojećih i uvođenja dodatnih programa DKU naglašava i podatak od 90% studenata koji su izrazili slaganje ili izrazito slaganje s tvrdnjom o potrebi postojanja većeg broja kolegija koji u sebi sadrže DKU komponentu.
Što se tiče samog područja interesa kojime se bavio program DKU-a unutar projekta Hrana i zajednica, čak 97 % studenata smatra kako je nakon odslušanih kolegija upoznato s problematikom doniranja hrane u RH. U odnosu na stanje prije početka DKU-a, ovaj broj označava porast od čak 19 % u broju onih koji su upozanti s navedenom problematikom.
Također, 96% studenata smatra kako je bacanje hrane važan društveni problem, što ukazuje na opravdanost izbora ovog problema kao središnje teme komponente DKU unutar projekta Hrana i zajednica.
ZAKLJUČAK:
Kao četiri temeljna pozitivna učinka provođenja programa DKU-a prema analizi anonimnih anketa među studentima možemo izdvojiti:
• razvoj mekih vještina među studentima koje su stekli kroz timski rad i neposredan kontakt s lokalnom zajednicom, čime je povećano njihovo samopouzdanje i sposobnost utjecaja na širi društveni kontekst
• izgradnja kontakata između studenata, akademske zajednice i civilnog društva koja je percipirana kao pozitivna i potencijalno korisna u pogledu buduće suradnje i nastavka zajedničkog djelovanja na rješavanju društvenih problema zajednice
• razvoj vrijednosnih sudova prema volontiranju, angažmanu u zajednici i pomaganju potrebitima što može
Podjeli novost na društvenim mrežama
