Često postavljena pitanja (FAQ)

Donatori

  • 1. Može li donator donirati hranu ako nije poslovao prethodne godine i svejedno biti oslobođen plaćanja PDV-a na doniranu hranu?

    U slučaju da donator nije poslovao prethodne godine, a donirao je hranu u tekućoj godini, donacija će biti porezno priznati manjak pod određenim uvjetima. Odnosno, s obzirom na to da donator prethodne godine nije poslovao, morat će izraditi izračun na temelju tekuće godine te će imati pravo donirati hranu bez obveze obračuna PDV-a do 2% prihoda, odnosno primitaka te godine.

  • 2. Koje su dužnosti donatora hrane?

    Donator je dužan dostaviti Poreznoj upravi u elektroničkom obliku podatke o donaciji do 20-og dana u mjesecu koji slijedi obračunsko razdoblje, mjesečno ili tromjesečno.

  • 3. Gdje donator ispunjava podatke o doniranim isporukama?

    Podaci o doniranim isporukama upisivat će se se u Obrazac DONH – Izvješće o obavljenim donacijama hrane koji je sastavni dio Pravilnika.

  • 4. Može li fizička osoba donirati hranu i pod kojim uvjetima?

    Može, u slučaju doniranja hrane od strane građana, posrednik treba pregledati hranu i izgled pakiranja te izdati potvrdu o zaprimljenoj hrani koju potpisuju posrednik i građanin.

Posrednici

  • 4. Smije li i pod kojim uvjetima posrednik donirati hranu koja je označena datumom minimalne trajnosti „najbolje upotrijebiti do“ krajnjem primatelju poslije isteka toga datuma?

    Posrednik može hranu ponuditi i dati krajnjem primatelju i nakon isteka datuma minimalne trajnosti pod sljedećim uvjetima:
    – da je obavijestio krajnjeg primatelja o isteku datuma minimalne trajnosti
    – da krajnji primatelj prihvaća doniranje hrane kojoj je istekao datum minimalne trajnosti.

  • 5. Tko mogu biti i zašto su važni posrednici pri doniranju hrane?

    Prema Pravilniku donacije mogu biti porezno priznati manjak dobara na koja se ne obračunava PDV samo ako se obavljaju isključivo putem neprofitnih pravnih osoba koje humanitarnu djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima (Zakon o humanitarnoj pomoći, Nar. nov., br. 102/15.) te su registrirane u Registru posrednika pri Ministarstvu poljoprivrede. No, kao što je ranije navedeno, u slučaju elementarnih nepogoda, hrana se može donirati izravno krajnjim primateljima i pritom će se takve isporuke smatrati porezno priznatim manjkom dobara na koje se neće obračunavati PDV.

  • 6. Kako se može postati posrednik u lancu doniranja hrane?

    Sukladno članku 13. stavku 1. Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje (Narodne novine br.:119/15) fizička ili pravna osoba koja namjerava obavljati poslove posrednika mora biti upisana u Registar posrednika koji vodi Ministarstvo.

  • 7. Što je potrebno za upis u Registar posrednika?

    Za upis u Registar posrednika fizička ili pravna osoba mora ispuniti sljedeće uvjete:
    -mora biti registrirana u Republici Hrvatskoj odnosno upisana u odgovarajući registar
    -mora raspolagati objektom koji je upisan u upisnik objekata u poslovanju s hranom sukladno posebnim propisima o hrani.

  • 8. Kome se podnosi zahtjev ukoliko se želi postati posrednikom u lancu doniranja hrane?

    Fizička ili pravna osoba Posrednik u doniranju hrane podnosi zahtjev za upis u Registar posrednika Ministarstvu prije početka obavljanja poslova posrednika.

  • 9. Mogu li posrednici koristiti doniranu hranu u komercijalne svrhe ili je prodavati po sniženim cijenama?

    NE!! Posrednici u lancu doniranja hrane obvezni su donatorima dati izjavu da primljenu hranu neće prodavati niti je koristiti u komercijalne svrhe, nego će je donirati krajnjim primateljima. Također, istu izjavu moraju dati i krajnjim primateljima. Strogo je zabranjeno doniranu hranu prodavati ili koristiti u komercijalne svrhe.

Doniranje hrane

  • 10. Koje su beneficije doniranja hrane?

    Beneficije doniranja hrane su svakako mnogobrojne, a među najznačajnijima su:
    a) Pomaganje potrebitima -doniranje hrane moralni je čin pomaganja potrebitima i put prema osiguravanju dostojnih uvjeta života za sve naše sugrađane.
    b) Manji porezi -donirana hrana može se uračunati u porezno priznati manjak čime se izbjegava nastanak dodatnih obaveza poput plaćanja PDV-a i poreza na dobit. Na taj se način direktno smanjuju troškovi i povećava profitabilnost poslovanja.
    c) Ulaganje u zajednicu - doniranje hrane ekonomski je čin stvaranja dodatne vrijednosti u zajednici, čime zajednica postaje bogatije i bolje mjesto za život, rad i poslovanje.
    d) Briga za okoliš -doniranje hrane spriječava nepotrebno pretvaranje hrane u otpad i čin je odgovornosti koju preuzimamo za sadašnjost i budućnost kako okoliša tako i društva u kojem živimo.
    e) Zbrinjavanje viškova -doniranje hrane najjeftiniji je način zbrinjavanja viškova hrane u proizvodnji, trgovini i ugostiteljstvu. Dovoljno je posrednicima prijaviti višak hrane za koji smatrate da se neće prodati i paziti da se hrana donira u dopuštenim rokovima.

  • 11. Zašto postoje rokovi za doniranje hrane?

    Važno je istaknuti kako rokovi za doniranje hrane prije isteka njezine valjanosti imaju za cilj zaštitu zdravlja krajnjih korisnika, sprečavanje diskriminacije te gomilanje hrane neposredno prije ili na dan isteka njezine valjanosti, koju je onda nemoguće pravovremeno donirati, a posrednik mora preuzeti troškove neškodljivog zbrinjavanja hrane koja naposljetku nije donirana.

  • 12. Tko sve može donirati hranu i pod kojim uvjetima?

    Pravilnik omogućava doniranje hrane obrtnicima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ima), trgovcima, odnosno pravnim osobama, koje vode propisane evidencije, a koja je u vrijednosti do 2% od njihovoga ukupnoga prihoda, odnosno primitaka iz prethodne godine.

  • 13. Može li se hrana donirati izravno krajnjim korisnicima?

    Hrana se može donirati izravno krajnjim korisnicima ukoliko je korisnik osoba u potrebi koja je socijalno ugrožena osoba i/ili osoba pogođena elementarnim nepogodama ili prirodnim katastrofama prema Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda.

  • 14. Može li se donirati hrana koja je pogrešno pakirana ili označena te stoga ne može ići u prodaju?

    Može se donirati hrana koja nije prikladna za prodaju zbog nedostataka u kvaliteti, pakiranju, označivanju, masi ili drugih sličnih razloga, a koji ne mogu utjecati na sigurnost hrane odnosno takva hrana mora biti sigurna sukladno Uredbi (EZ) br. 178/2002 i Zakonu o hrani.

  • 15. Može li se donirati već pripremljena hrana, primjerice iz restorana?

    Hrana proizvedena/pripremljena u objektima javne prehrane i gastro odjelima u trgovinama može se donirati, ali je zabranjeno donirati hranu koja je već bila poslužena krajnjem potrošaču.

  • 16. Koja je razlika između roka trajanja „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“?

    Navod “upotrijebiti do” ukazuje na sigurnost hrane i predstavlja rok nakon čijeg isteka hranu nipošto ne bi smjeli konzumirati, jer se radi o brzo pokvarljivim namirnicama koje mogu predstavljati neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje (npr. svježe mlijeko, svježe meso, svježa riba i sl.).
    Navod “najbolje upotrijebiti do” govori o kvaliteti hrane, tj. nakon njegovog isteka hrana je još određeno vrijeme sigurna za konzumaciju pod uvjetom da se čuvala prema uputama navedenim na pakiranju i da pakiranje nije bilo oštećeno. Međutim, proizvođač više ne jamči da će proizvod biti jednake kvalitete jer hrana primjerice počne gubiti aromu i sl. Važno je naglasiti kako izgled, miris i okus hrane mogu biti pokazatelji je li hrana koju konzumiramo sigurna. Međutim, hrana koja dobro izgleda i nema čudan miris ili okus, ne mora nužno biti sigurna za konzumaciju, ako nije pravilno čuvana. (video)

  • 17. Do kojeg roka se hrana smije donirati?

    Hrana koja je označena »upotrijebiti do« datumom mora se donirati krajnjem primatelju isključivo prije isteka toga datuma.

  • 18. Smije li i pod kojim uvjetima donator hranu koja je označena datumom minimalne trajnosti „najbolje upotrijebiti do“ donirati posredniku ili krajnjem primatelju poslije isteka toga datuma?

    Ne!! Donator takvu hranu ne smije donirati niti posredniku niti krajnjem korisniku.

  • 19. Koliko se najranije smije donirati hrana „upotrijebiti do“ kako bi se smatrala porezno priznatim odbitkom?

    Hrana „upotrijebiti do“ mora biti donirana u razdoblju od najviše tri mjeseca do isteka »upotrijebiti do« datuma.

  • 20. U kojim rokovima se smije donirati hrana „najbolje upotrijebiti do“ da bi se smatrala porezno priznatim odbitkom?

    Hrana „najbolje upotrijebiti do“ mora biti donirana u razdoblju od najviše tri mjeseca do najmanje sedam dana prije isteka »najbolje upotrijebiti do« datuma.

  • 21. Tko je odgovoran za sigurnost hrane u lancu doniranja hrane?

    Donatori i posrednici koji su sudionici u lancu doniranja hrane odgovorni su za sigurnost hrane u fazama koje su pod njihovom kontrolom, neovisno o tome je li riječ o hrani namijenjenoj ljudima ili hrani za životinje. Donatori i posrednici pri doniranju hrane obvezni su pridržavati se uvjeta propisanih Uredbom EZ br. 178/2002 i općih zahtjeva vezanih uz higijenu koji su utvrđeni Uredbom (EZ) br. 852/2004.2, odnosno Uredbom (EZ) br. 183/20053.
    Što znači da je donator odgovoran za sigurnost hrane do trenutka doniranja hrane posredniku. Posrednik je u obvezi pregledati hranu baš iz razloga što od primitka takve hrane odgovornost za sigurnost hrane leži upravo na njemu.

  • 22. Tko sve može donirati hranu i pod kojim uvjetima?

    Pravilnik omogućava doniranje hrane obrtnicima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ima), trgovcima, odnosno pravnim osobama, koje vode propisane evidencije, a koja je u vrijednosti do 2% od njihovoga ukupnoga prihoda, odnosno primitaka iz prethodne godine.

Ova internet stranica upotrebljava kolačiće radi analize korištenja internet stranica i unaprjeđenja Vašeg korisničkog iskustva. Kako biste upravljali postavkama kolačića, posjetite postavke kolačića.
Prihvaćam kolačiće